FILIJALNA CRKVA U LACIĆIMA :SV. KARLA BOROMEJSKOG

Današnja crkva sv. Karla Boromejskoga sagrađena je 1817.g po patronu Karlu Prandau i doprinosom vjernika. Sagrađena je dvije godine prije nego što je gorila šljivoševačka crkva i tako se u Lacićima mogla služiti Sv. Misa dok se nije bar djelomično osposobila župna crkva u Šljivoševcima. Prema izvještaju od 1738.g. u Lacićima je bila crkva Sv. Josipa, koja je bila duga 7 metara i bila je pokrivena šindricama. Godine 1738. selo je brojalo 140 vjernika.
Današnja crkva zidana je od pečene cigle i krov je pokriven biber crijepom. Duga je 17 metara, a široka 7,5 metara. Ima tri zvona , orgulje i sat na tornju.

FILIJALNA CRKVA U KUĆANCIMA: SV. MATEJA APOSTOLA I EVANĐELISTE

Do 1941.g. katolici u Kućancima nisu imali svoje crkve, ali su ipak slavili Sv. Mateja apostola i evanđelistu ( 21. IX. ) kao zaštitnika svojega sela. U sredini „ Jarka “ nalazio se drveni zvonik, a u zvoniku bilo je zvono teško 7 kg. Više puta pokušalo se u Kućancima sagraditi filijalnu crkvu, ali je taj pokušaj župnicima uvijek propao. Sakupljeni novac je propao u madžarskim bankama za vrijeme prvoga svjetskoga rata. 1941.g. sagrađena je današnja filijalna crkva Sv. Mateja, apostola i evanđeliste i to u zadnji čas, prije nego bi i ovaj puta sav novac propao pred nastali drugi svjetski rat.
Filijalna crkva u Kućancima danas je najljepša i najveća filijalna crkva župi.

FILIJALNA CRKVA U BENIČANCIMA: SV.ILIJE PROROKA

U Beničancima je morala još u 14. stoljeću postojati crkva, jer se Beničanci u to vrijeme spominju kao župa, a spominje se i župnik. Župa je propala za vrijeme Turaka. Današnja crkva Sv. Ilije proroka građena je 1824.g., u tornju se nalaze tri zvona, a u crkvi ima harmonij.

ŽUPNI STAN U ŠLJIVOŠEVCIMA

Današnji župski stan podignut je 1886.g. na temelju stare zgrade u ključu. Dužina zgrade sa ulične strane je 17 m, a sa dvorišne 22 m.
Iz Kanonske vizitacije župe Šljivoševci 1782.g.:
„Župnikova kuća izgrađena je radom i izdacima župljana od drveta omazanog blatom te se nalazi u dosta prikladnom stanju i ima 4 manje sobe i kuhinju, kojoj je pridodana donekle prikladna staja za držanje stoke“
24. rujna 1782. godine

ŽUPNA CRKVA U ŠLJIVOŠEVCIMA : SV. GRGURA VELIKOG PAPE

Današnja župa Šljivoševci sa svojim filijalama pripadala je nekada pod župu Valpovo. Prvog svećenika Šljivoševci su dobili 1764.g. , kada je župa i utemeljena i taj prvi župnik bio je franjevac. Do godine 1781.g. nemamo podataka o Šljivoševačkim župnicima. Kada je župa osnovana 1764.g. župi Šljivoševci pripadala su ova sela : Lacići, Beničanci, Kućanci, Golinci, Miholjački Poreč i Radikovci. Kada je 1781.g. osnovana župa u Radikovcima, otpala su od šljivoševačke župe ova sela : Radikovci, Golinci i Miholjački Poreč. Župna crkva u Šljivoševcima točnih povijesnih podataka o gradnji crkve nema, no crkva u Šljivoševcima postojala je prije turskih vremena. Sagrađena je od tvrdog materijala. Za vrijeme turaka, pretvorena je u džamiju. Bila je duga 50 metara, a široka 20 metara. Dana 02.07.1819.g. dogodio se požar i crkva je izgorjela, stršali su goli zidovi. Do požara je došlo na čudnovat način. Crkva u ono vrijeme nije bila pokrivena crijepom, nego šindricom ( drvenim daščicama), i kako su se na krovu crkve rado zadržavali golubovi, pucanjem iz puške, na golubove, zapalio se je krov i tako je izgorjela crkva. U tom neuporabljivom stanju crkva je ostala do 1822.g. Samo je uređena sakristija sa sjeverne strane i tamo se čuvalo Presveto, a nedjeljom i blagdanom Sv. misa služila se u Lacićima, u filijalnoj crkvi sv. Karla Boromejskoga. Tek 1874.g. crkva je potpuno restaurirana, troškom patrona. Nakon toga počinje se sa uređivanjem i dotjerivanjem šljivoševačke crkve. Godine 1885. postavljen je na toranj sat, a sakristija je premještena sa sjeverne, na južnu stranu, kako i danas stoji. Godine 1889.g. crkva je popločena cementnim pločicama. Iste godine, nabavljene su nove orgulje, koje i danas postoje. Danas naša župa broji 1700 vjernika, uglavnom su staračka domaćinstva. Trenutno je u župi župnik Slavko Kovačević, koji je u župi od 1997.g.